Blog

Soifua Maloloina Matua Punaoa Vaiaso 7

27 August 2020

CORONAVIRUS MA TAMAITI I     AUSTRALIA. Coronavirus (COVID-19) ma tamaiti i Ausetalia

Fa’amatalaga i luga ole laiga: https://raisingchildren.net.au/guides /coronavirus-covid-19-guide/coronavirus-ma-tamaiti-i-australia

 

Manatu taua

  • O le Coronavirus (COVID-19) e mafua ai fa’ailoga e pei o le malulu ma le fulū.
  • Afai e iai auga o lau tama ma e te manatu atonu o le coronavirus (COVID-19), telefoni le Coronavirus Health Information Line i le 1800 020 080.
  • E mafai ona fesoasoani le fufuluina o lima, tumama lelei ma ufimata e puipuia ai lou aiga mai le coronavirus (COVID-19).
  • Ose manatu lelei le tu’u atu i lau tama o mea moni ma fa’alogo i lagona o lau tama e uiga i le coronavirus (COVID-19).
  • Maua au fa’amatalaga e uiga i le coronavirus (COVID-19) mai puna’oa fa’atuatuaina.

On this page:

 

E uiga i le coronavirus (COVID-19)

O le Coronavirus (COVID-19) e mafai ona e ma’i ai i faailoga e pei o le ma’i ma le fulū.

Coronavirus (COVID-19) e sosolo gofie e ala i le mafatua, tale, mānava, tautala ma fe’apa’i lima. E mafai fo’i ona ola le virusi i mea na fa’afeso’ota’i ma le gutu, isu, lima po’o le sua o le tino o le tagata ua pisia. O lona uiga e mafai ona sosolo le siama pe a e tago i se mea ua pisia.

Coronavirus (COVID-19) ose ituaiga fou o coronavirus. O Coronavirus e mafai ona mafua ai ma’i vaivai e pei o le malulu masani po’o ma’i sili atu ona ogaoga e pei o le Severe Acute Respiratory Syndrome (SARS).

Coronavirus (COVID-19) e fou, o lea o loʻo matou aʻoaʻoina pea e uiga i ai ma pe faʻafefea ona aʻafia ai tagata, e aofia ai tamaiti. O le foliga mai e aʻafia ai tamaiti e sili atu le tiga tele nai lo tagata matutua.

O upegatafa’ilagi a le matagaluega o le soifua maloloina a Ausetalia, setete ma teritori e iai fa’amatalaga fou ma fa’atuatuaina ma fautuaga e uiga i le coronavirus (COVID-19). E mafai fo’i ona e vala’au le Coronavirus Health Information Line ile 1800 020 080 po’o le Healthdirect ile 1800 022 222. O le polokalame a le Malo Ausetalia o le Coronavirus Australia.

Fa’ailoga o le coronavirus (COVID-19)

O fa’ailoga masani o le coronavirus (COVID-19) e aofia ai:

  • fa’ailoga pei o a cold or flu, e aofia ai le tafe o le isu, mafatua, tiga le fa’ai, tale, tiga ma tiga
  • fiva
  • faigata manava
  • vaivai
  • itaitaitai
  • leiloa le fia ‘ai
  • leiloa po’o le suia o le sogisogi po’o le tofo.

E mafai ona vave o’o mai fa’ailoga ma e 2-5 aso e umi ai. O le toe fa’aleleia mai fa’ailoga e pei o le vaivai e ono umi ni vaiaso e fa’atatau i le ogaoga o le ma’i.

O auga e mafai e eseese mai lea tamaitiiti i lea tamaitiiti. O nisi tamaiti atonu e leai ni fa’ailoga e maua, ae o isi tamaiti e ono maua ni fa’ailoga vaivai.

O le taimi fa’ato’a mo le coronavirus (COVID-19) e mafai ona 1-14 aso. O lona uiga e mafai e le siama ona a’afia tagata e oo atu i le 14 aso a’o le’i amata ona aliali mai auga.

O le a le mea e fai pe a maua e tamaiti fa’ailoga o le coronavirus (COVID-19)

Afai e maua e lau tama fa’ailoga o lo’o i luga ma e te popole, o le mea lea e fai:

  1. Fa’afeso’ota’i le Laina o Fa’amatalaga Soifua Maloloina o le Coronavirus i le 1800 020 080 po’o le Healthdirect i le 1800 022 222.
  2. Fa’amatala auga o lau tama, fa’atasi ai ma so’o se isi mea e te manatu ai e ono maua lau tama i le coronavirus (COVID-19) – mo se fa’ata’ita’iga, femalagaa’i i fafo po’o le fa’afeso’ota’i ma se tagata ua a’afia.
  3. Mulimuli i fautuaga ua tu’uina atu ia te oe. E aofia ai ma fautuaga e uiga i le nofo i le fale, po’o le faia o puipuiga pe a fai atu e te asiasi i lau Foma’i, se falema’i i le lotoifale po’o se falema’i su’esu’e.

Afai e ta’u atu e te asiasi i lau Foma’i, ia mautinoa e telefoni i luma ma ta’u i le falema’i GP e uiga i ou popolega i le coronavirus. E mafai e nisi foma’i ona fa’atulaga se fa’atalanoaga i le telefoni po’o le vitiō.

Afai e ta’u atu ia te oe e te asiasi i se falema’i po’o se falema’i su’esu’e (e ono tu i se falema’i), siaki lau upega tafa’ilagi a le matagaluega o le soifua maloloina o lau setete po’o le teritori mo nofoaga. Va’ai fo’i pe faia su’ega mo tamaiti i nofoaga nei.

E te iloa lelei lau tama, ia fa’alagolago i ou lagona pe a foliga mai e le lelei lau tama. Afai e faigata ona manava lau tama, e sesega pe lanumoana le pa’u o lau tama, pe tulemoe pe le tali mai foi lau tama, valaau le 000 mo le falema’i. E le gata i lea, va’ai lau Foma’i pe alu sa’o i le matagaluega o fa’alavelave fa’afuase’i i le falema’i pe a maua lau tama i le fiva mo le umi atu i le lima aso ma/po’o le fula o le ua, fulafula lima po’o vae, mumu mata po’o le laulaufaiva, pa’u po’o laugutu ta’e.

Togafitiga ma le puleaina o le coronavirus (COVID-19)

Ole taimi nei e leai se togafitiga faʻapitoa mo coronavirus (COVID-19) e mafai ona vave alu ese.

Afai e maua lau tama i le coronavirus (COVID-19) ma e iai ni fa’ailoga le lelei o lau tama, o le a fa’ailoa atu e lau foma’i po’o se isi foma’i fa’alesoifua maloloina le auala e pulea ai fa’ailoga. Atonu e aofia ai:

  • paracetamol – mo se fa’ata’ita’iga, Panadol® ma Dymadon®
  • tele vai ma malolo.

O le a ta’u atu fo’i e le foma’i po’o le foma’i fa’apolofesa le auala e puipui ai isi mai fa’ama’i. Atonu e aofia ai se vaitaimi o le vavae ese mai tagata i fafo atu o lou aiga seʻia oʻo ina alu ese faʻamaoniga o lau tama. O lenei vaitau atonu e 1-2 vaiaso.

E taua tele le tausia lau tama mai:

  • nofoaga pei o le tausiga o tamaiti po’o le aoga
  • tagata ua vaivai le puipuiga o le tino – mo se faataitaiga, tagata e maua i le kanesa
  • tagata matutua – atonu e aofia ai ma tagata matutua o matua po’o aiga matutua i fale tausi soifua.

E masani le popole po’o le a le uiga o le coronavirus (COVID-19) mo lou aiga. Afai o lo’o e popole ma mana’omia se fesoasoani, e mafai ona e talanoa i lau Foma’i po’o se faufautua i le lotoifale. E mafai fo’i ona e vala’au Lifeline i le 131 114 po o I tua atu o Blue i le 1300 224 636.

Fulu lima e puipuia ai le solo o le coronavirus (COVID-19)
Hand-washing o le se tasi o auala sili ona faigofie ma sili ona lelei e puipuia ai le sosolo o ma’i, e aofia ai le sosolo o le coronavirus (COVID-19).

O le auala lenei:

  1. Susū lima ile vai mafanafana.
  2. Tu’u le fasimoli i lima.
  3. olo fa’atasi lima mo le 20 sekone. olo i le va o tamatamailima, lalo o atigilima, ma itu uma e lua o lima.
  4. Fufulu lima i lalo o le vai mama.
  5. Tu’u lima e fa’amamago pe fa’agogo i se solo pepa.

Afai e te alu ese mai le fale ma e leai se fasimoli ma se vai, e mafai e lau tama ona fa’aaoga le mea fa’amama lima nai lo lena.

E tatau i lau tama ona fufulu lima:

  • ina ua tale, mafatua pe feula le isu
  • ina ua uma ona fa’aoga le faleuila
  • ae le’i saunia ma ‘ai mea’ai
  • pe a uma ona i ai i nofoaga faitele pei o felauaiga lautele
  • pe a uma ona fa’atasi ma se tasi e ma’i.

E taua le avea ma fa’ata’ita’iga fa’ata’ita’iga o le fufuluina lima ma le tumama. O lau tama e sili atu ona lelei le tumama pe afai e te taʻitaʻia e ala i faʻataʻitaʻiga.

Tama lelei e puipuia ai le sosolo o le coronavirus (COVID-19)

O le tumama lelei e mafai ona fesoasoani e puipuia ai lau tama mai le coronavirus (COVID-19) ma puipuia ai le sosolo.

Pe a feula e lau tama lona isue tatau i lau tama ona:

  • fa’aoga ie ‘a’ai lafoai
  • tu’u sa’o i totonu o se talone ni mea fa’aoga
  • ave se ato lafoa’i mo tissue fa’aoga ina ne’i leai ni talone lata ane
  • fufulu o latou lima i le fasimoli pe a uma ona feula.

Pe a mafatua pe tale lau tama, e tatau i lau tama ona:

  • alo ese mai le mafatua pe tale i o latou lima
  • fa’aoga ie e lafoa’i, pe ufiufi o latou gutu i le lima po’o le tulilima
  • fufulu lima pe a uma ona mafatua pe tale.

E mafai fo’i ona e fa’amalosia lau tama e tuu ese ona lima mai ona mata, isu ma le gutu i le tele e mafai ai. O le auala lea e o’o ai le siama i totonu o le tino.

E mafai fo’i ona fa’aitiitia lou lamatiaga o le maua o le coronavirus (COVID-19) e ala i le nofo ia le itiiti ifo i le 1.5-2 mita le mamao mai so’o se tasi e mafatua pe tale, ma aloese mai le fa’afeso’ota’i vavalalata ma so’o se tasi e maua i le siama.

Tamamā fale e puipuia ai le sosolo o le coronavirus (COVID-19)

Ina ia aveese so’o se siama atonu na aumai i totonu o lou fale, e mafai ona e fa’amama mea e pa’i soo i luga ma mea faitino i aso uma e fa’aaoga ai le vai masani a le fale. E aofia ai laulau, nofoa nofoa, ki molī, fa’amau faitoto’a ma ‘au o kapoti.

O ufimata e puipuia ai le sosolo o le coronavirus (COVID-19)

Afai o iai le sosolo o le coronavirus (COVID-19) i totonu o le lotoifale, atonu e fesiligia oe pe manaʻomia e fai se matapulepule, talipupuni poʻo se ufiufi. Siaki lau upegatafa’ilagi a le matagaluega o le soifua maloloina o le setete ma le teritori mo fautuaga ile ofuina o matapulepule.

Ole lagona ole fanau ile ufimata ile taimi ole coronavirus e mafai ona fa’alagolago ile matua. Taaalo ma talanoa e mafai help younger children cope with face masks.Fa’ata’ita’iga, fa’atalanoa ma talanoa e mafai fesoasoani i tamaiti matutua ma tupulaga talavou e feagai ma matapulepule.

Tuiina o le flu ma le coronavirus (COVID-19)

E fautuaina le faia o tuipuipui o tamaiti uma e sili atu i le ono masina mai le fulū.

Ole tuipuipui ole fulū e mafai ona fesoasoani i foma’i fa’alesoifua maloloina e fa’ate’aina le fulū pe a su’esu’eina fa’ailoga o lau tama. E mafua ona o le coronavirus (COVID-19) ma le fulū e tutusa uma auga.

E le gata i lea, afai e toʻaitiiti tagata e maua i le fulū, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le manaʻoga i le faiga o le soifua maloloina.

Talanoa i tamaiti e uiga i le coronavirus (COVID-19)

Atonu o lo’o va’ai ma fa’alogo lau tama ile coronavirus (COVID-19) ile TV, leitio ma feso’ota’iga fa’asalalau, fa’apea fo’i ma isi tagata. O le talanoa ma lau tama e uiga i le coronavirus (COVID-19) e mafai ona fesoasoani i lau tama ia malamalama ma taulima mea o loʻo tupu.

O le auala lenei.

Fa’aavanoa se taimi e talanoa ai
Su’e le taimi sa’o e talanoa ai ma lau tama. Atonu o le taimi lea o lo’o lua fa’atasi ai ma lau tama se mea’ai, i le taimi e momoe ai po’o totonu o le ta’avale. A sauni lau tama e tautala, fa’alogo atoatoa i lau tama.

Su’e mea ua iloa e lau tama
Ose manatu lelei le amata i le fesili i lau tama po’o le a le mea latou te iloa e uiga i le siama ma pe iai ni a latou fesili. Mo se faʻataʻitaʻiga, ‘I tala fou i aso nei, sa latou talanoa e uiga i le coronavirus. Ua e faalogo i tagata o talanoa e uiga i lena mea? O le ā na latou fai mai ai?’

Fa’amatala le coronavirus (COVID-19) i se auala e mafai ona malamalama ai lau tama

  • Fa’aoga se leo to’afilemu, fa’amautinoa ma pipi’i i mea moni.
  • Mo tamaiti laiti, ia fa’afaigofie ma fa’apuupuu. Mo se faʻataʻitaʻiga, ‘E saʻo, o nisi tagata o loʻo mamaʻi i se siama. E tale ma mafatua i latou. O tagata mama’i o lo’o va’aia lelei e foma’i ma falema’i’.
  • Mo tamaiti matutua, ofo mai nisi fa’amatalaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, ‘O le siama e sosolo i mea e pei o le mafatua, tale ma le paʻi atu i mea ua aʻafia. O le mafuaaga lena e taua tele ai le tumama lelei ma le fufuluina o lima. Latou te fesoasoani e puipui tagata uma’.

Fa’alogo i lagona o lau tama
O nisi tamaiti atonu e le popole i le coronavirus (COVID-19). Ae o nisi atonu e fefefe, le fiafia pe popole. Atonu latou te popole i le siama lava ia pe faʻafefea ona afaina ai o latou olaga.

Fesili i lau tama pe o a ni ona lagona ma faʻalogo i mea latou te fai mai ai. E mafai fo’i ona e fesili i lau tama po’o le a se mea e mana’omia e maua ai se lagona lelei. Atonu o se fa’amafanafanaga pe afai e te fa’asoa ou lava lagona ma fa’ailoa i lau tama le mea o lo’o e faia e fa’afetaui ai.

Faataitaiga:

  • ‘Ua ou iloa atu ua e popole i le ma’i tigaina o tamamatua. Ou te fiafia i lou alofa. A ma’i se tasi matou te iloa, o le a tausia lelei e le falema’i. Sei o tatou fusi malosi e fesoasoani ia tatou maua le lagona lelei.’
  • ‘E ono mata’utia le le iloa o le mea o le a tupu i le siama. O loʻo galulue malosi saienitisi i le lalolagi atoa e suʻe se tui ma togafitiga. I Ausetalia, e iai a matou falemaʻi lelei, fomaʻi ma tausimaʻi e mafai ona latou tausia i matou.’
  • ‘E le afaina le popole i le maua o le coronavirus. Ou te popole foi i nisi taimi. O nisi tagata e maua na’o ni fa’ailoga laiti e pei o mea e te maua pe a e ma’i ma’i. Afai ou te manaʻomia ni faʻamatalaga lelei, ou te tilotilo i le upega tafaʻilagi a le matagaluega o le soifua maloloina.’
  • ‘O se mea e faanoanoa ai le le mafai ona matou o i le vae i le faaiuga o le vaiaso. Ae fai mai fomaʻi o le a fesoasoani e taofi le sosolo o le coronavirus, o le auala lea e mafai ai ona matou fesoasoani. Tatou o i fafo e kiki faatasi le polo.’

E taua tele le mata’ituina o le tele o fa’asalalauga e uiga i le coronavirus (COVID-19) o lo’o fa’aaogaina e oe ma lau tama. E le aoga mo soʻo se tasi e faʻalogo pe vaʻai i tala faʻanoanoa i taimi uma. Afai e iai au mea moni e te manaʻomia, e masani ona sili le tape pe sui i se isi mea.

Enrolment